Hvali Europu, drž' se Festivala!

'Super je bila Ćelava Maja!', bio je komentar jednog od najmlađih gledatelja opere za mlade 'Pčelica Maja'. Izvedba ansambla Ivana pl. Zajca iz Rijeke na Ljetnoj pozornici bila je, gotovo jednoglasno, najbolja, najzabavnija i najupečatljivija predstava u prvom tjednu Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku. Drugu je, pak, polovicu MDF-a upečatljivo označio 'Alan Ford', u izvrsnoj izvedbi ZKM-a.

U svom 53. uprizorenju, MDF se rukama i nogama koprcao kroz recesiju. Jedan od izlaza nađen je u konačnom priznavanju Festivala manifestacijom od nacionalnog značaja, drugo rješenje bilo je bijeg u zemlju idile, sreće i bezbrižnosti. Bijeg na 'Sedmi kontinent'. Na sva usta hvaljena predstava sa svečanog otvorenja, autora Petre Radin i Leona Lučeva, dala je popriličan vjetar u leđa MDF-u, koji nije prolazio bez problema, no kojega šibenska djeca tetoše, paze i bespogovorno obožavaju. Cilj se, dakle, još jednom uspješno ostvario, svemu unatoč.

Kazališne daske doživjele su jubilarnu 50. izvedbu 'Grge Čvarka', multinacijalna predstava 'Superheroj' prva je koja je u ocjenjivanju malih novinara iz radionica Nora dobila čistu peticu, izraelski glumci odigrali su Prokofjevoga 'Petra i vuka', Dražen Ferenčina postavio je 'Telefonske priče', poljski glumački par do suza je nasmijao publiku u predstavi 'Na tlu', ljubljanski teatar Forum donio je u Šibenik multimedijski komad 'Raspjevani zamak', Zadrani su doveli 'Pinokija', Talijani 'Baba Jagu'... U kazalište se hrli, kazalište nije podbacilo. Dapače.

Ljetna pozornica, kažu jedna od najljepših na svijetu, nudila je dobro poznate klasike, od spomenute ‘Pčelice Maje’, preko tursko-makendonskog ‘Malog princa’, do ‘Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića’ Gradskog kazališta lutaka Split i slovenske predstave ‘Kralj prisluškuje’, Žar ptica predstavila se s ‘Mrvicama iz dnevnog boravka’, a Zagrebačko kazalište lutaka na scenu je postavilo ‘Pepeljugu’. Nastup na Ljetnoj kraljevska je disciplina na MDF-u, a sve je kulminiralo hit predstavom ZKM-a ‘Alan Ford’.

Italija, Španjolska, Poljska, Rumunjska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Izreal, zemlje su koje ove Dječjem festivalu godine opravdavali prefiks ‘međunarodni’, što se glumačkih performansa tiče. No, puno se inozemnih atraktivnosti moglo pronaći i po šibenskim kamenim ulicama, poput radionice Etegami, koju je održalo osam Japanaca, stručnjaka za tradicionalno japansko slikanje ili radionice animiranog filma, koju su organizirali filmaši iz Češke. Radionički program je ono što čini izvorno festivalsko tkivo. Bilo ih tridesetak, a okupili su nekoliko stotina djece. Crtalo se, izrađivalo lutke, pričale su se priče, glumilo, pisalo, oblikovala se slama, snimali se filmovi, radili crtići.

Recesija nija bila jedino bojno polje, pala je i kiša. Program Trgova i ulica, još jedan od službenih na Festivalu, tu je bio na udaru, no vidjeli smo slovenskog ‘Antuntuna’, koncert legendarnog zbora Zdravo maleni, mađioničare, one-man-bendove, cirkusante, folklorne ansamble. Galerija sv. Krševana novi je festivalski prostor, koji je uspješno udomio rumunjsku lutkarsku predstavu ‘Otok s blagom’ te ‘Trnoružicu’ Lutkarske scene Ivana Brlić Mažuranić iz Zagreba.

‘Svete skale’ na Gorici imale su jake adute – filmski program pod vedrim nebom blokirao je staru gradsku jezgru ‘Hobitom’, ‘Hotelom Transivlanija’, ‘Kršom i lomom’… Imali su šibenskoj publici na predavanjima i promocijama što reći i Vitomira Lončar, Mladen Kušec, Lidija Komes i mnogi drugi domaći kulturni djelatnici koji šibenski Festival i dalje smatraju nezaobilaznom točkom u svom programskom kalendaru. S pravom.

MDF je predstavama dočekao i ulazak Hrvatske u EU, no kako se u Šibeniku voli reći – svaka čast Europi, no Šibenik je već odavno dio cijelog svijeta. Već 53. godine.

Marko Podrug